Ugovor o privremenim i povremenim poslovima jedan je od zakonski predviđenih oblika rada van radnog odnosa. Uređen je Zakonom o radu i primenjuje se kada posao po svojoj prirodi ne zahteva stalno zaposlenje. Ovo je alternativa agencijskom modelu pogodna za kraće, jasno ograničene angažmane.
Šta su privremeni i povremeni poslovi?
Privremeni poslovi imaju tačno određen rok trajanja ili su vezani za završetak konkretnog projekta. Povremeni poslovi se ponavljaju, ali nisu kontinuirani — obavljaju se periodično, po potrebi poslodavca. Oba oblika angažmana zasnivaju se na ugovoru, a ne na rešenju o zaposlenju.
Zakonska ograničenja
Ugovor o privremenim i povremenim poslovima može trajati najduže 120 radnih dana u kalendarskoj godini — bez obzira na broj ugovora sa istim licem. Prekoračenje ovog roka podleže kaznama i prekršajima. Angažovano lice ne stiče status zaposlenog i nema pravo na otkazni rok.
Ko može biti angažovan?
Putem ovog ugovora mogu se angažovati: nezaposlena lica, korisnici penzije, kao i studenti i mladi koji nisu u radnom odnosu. Za studentski angažman uz studentske organizacije pogledajte model omladinskih i studentskih zadruga, koji nudi posebne poreske povlastice.
Naknada i doprinosi
Napomena
Lice angažovano po osnovu privremenih i povremenih poslova prima ugovorenu naknadu, a ne zaradu u pravnom smislu. Poslodavac je obavezan da obračuna i uplati doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje. Naknada se isplaćuje na osnovu računa ili direktno, a poreska obaveza zavisi od statusa angažovanog lica.
Prednosti i ograničenja u odnosu na agencijski model
U poređenju sa agencijskim ustupanjem zaposlenih, ovaj model je administrativno jednostavniji — nema potrebe za licenciranom agencijom. Međutim, zakonsko ograničenje od 120 dana čini ga nepogodnim za dugoročne potrebe. Za dugoročniji angažman bez formiranja radnog odnosa razmotrite outsourcing radne snage. Više o izboru modela pročitajte u vodiču za poslodavce.

